Pravo na pristup informacijama ostvaruje se u skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13., 85/15. i 69/22). 

Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. 

Pravo na pristup informacijama temelji se na načelima javnosti i slobodnog pristupa, pravodobnosti, potpunosti i točnosti informacija, načelu jednakosti, načelu raspolaganja informacijom te, sukladno članku 5. stavku 1. točki 5. Zakona „obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije, kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije neovisno o postavljenom zahtjevu kada takvo objavljivanje proizlazi iz obveze određene zakonom ili drugim propisom“. 

Informacija, u smislu navedenog Zakona (članak 5. stavak 1. točka 3.), predstavlja „svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti“. 

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, odnosno informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja i da tumači propise. Drugim riječima, pristup informacijama u zakonskom smislu znači dobivanje preslike gotove informacije, npr. određenog dokumenta ili drugog zapisa podataka koji se nalazi u posjedu tijela javne vlasti. 

Pravo na pristup informacijama ne obuhvaća i pravo tražiti od tijela javne vlasti da izradi informaciju koja već ne postoji u trenutku kada je zahtjev upućen. 

Ponovna uporaba informacija, u skladu s člankom 5. stavkom 1. točkom 6. Zakona „znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalnu ili nekomercijalnu svrhu različitu od izvorne svrhe za koju su informacije nastale, a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određenog djelokruga ili posla koji se uobičajeno smatra javnim poslom. Razmjena informacija između tijela javne vlasti radi obavljanja poslova iz njihova djelokruga ne predstavlja ponovnu uporabu“. 

Zahtjev za pristup informacijama se dostavlja službenoj osobi za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama. Maja Brnjevarac, tajnik Obrtničke škole Osijek, imenovana je službenikom za informiranje te je zadužena za rješavanje pitanja ostvarivanja prava na pristup informacijama.